Ez az oldal jelenleg nincs lefordítva magyarra. A lefordítatlan változat látható.

Niš: Let u zaborav


Srbija ima više od jednog veka dugu vazduhoplovnu tradiciju: od prvih pilota, domaće industrije i JAT-a kao jedne od najuglednijih avio-kompanija u Evropi, do nekada reprezentativnog Muzeja vazduhoplovstva. Imamo nasleđe kojim bismo mogli da se ponosimo. Ipak, umesto očuvanja, svedočimo zanemarivanju, propadanju i otimanju te istorije.

Studenti ne pristaju na uništavanje naše kulturne i infrastrukturne baštine.

Muzej vazduhoplovstva

Žrtva nemara i “EXPO 2027” projekta Muzej kod Aerodroma Nikola Tesla je već godinama primer kako država ne sme da brine o kulturnoj baštini. Zbog „renoviranja stepenica”, muzej je zatvoren, a sada je pretvoren u još jednu žrtvu projekta EXPO 2027. Za to vreme, najveći broj muzejskih aviona trune na kiši, snegu i suncu.

Šta je neophodno uraditi?

  1. Nezavisna revizija finansijskih izveštaja muzeja.
  2. Stručna konzervacija letelica na otvorenom uz izgradnju adekvatnih hangara
  3. Proces obnove mora voditi struka, a ne politički postavljena uprava, uz precizne i javne rokove za ponovno otvaranje.

Slučaj Boing 737

JAT je bio simbol jugoslovenskog i srpskog civilnog vazduhoplovstva. Bili su prvi u Evropi sa avionima Boing 737-300, za koje su jugoslovenske fabrike pravile delove. Umesto da sačuvamo bar jedan Boing 727, DC-10 ili 737 za buduće generacije, istorija je prodata ili rashodovana. Prvi 737 je isečen u Beogradu, pred očima javnosti, dok je avion koji je otvorio niški aerodrom, čuveni YU-ANI, prodat.

Šta je neophodno uraditi?

  1. Mapiranje i zakonska zaštita preostale istorijske letelice i njihove delove kao nacionalno kulturno dobro.
  2. Pokretanje inicijative da Aerodrom „Konstantin Veliki” u Nišu dobije adekvatan vazduhoplovni spomenik, kao trajni podsetnik na istoriju našeg lokalnog vazduhoplovstva.

Gušenje regionalnog razvoja

Razvoj vazdušnog saobraćaja ne sme biti skoncentrisan na jedan grad. Dok se u Aerodrom Nikola Tesla ulaže (uz brojne infrastrukturne i organizacione promašaje), aerodromi u Nišu i Kraljevu se strateški sapliću. Primer Niša, koji je nakon velikog rasta ostao bez ključnih linija i putnika, dokaz je kako centralizacija i monopol uništavaju lokalnu privredu.

Šta je neophodno uraditi?

  1. Decentralizacija vazdušnog saobraćaja!
  2. Vraćanje upravljačke i finansijske autonomije Aerodromu „Konstantin Veliki”
  3. Ukidanje prakse veštačkog gašenja letova iz Niša zarad dobrobiti beogradskog aerodroma
  4. Izrada transparentne, dugoročne strategije razvoja regionalnih aerodroma.

Air Serbia i tajni ugovori

Iako Air Serbia širi mrežu destinacija, poslovanje kompanije je obavijeno velom tajne. Veliki deo razvoja oslanja se na novac građana kroz subvencije, dok javnost nema uvid u ugovore, finansijske obaveze i stvarnu dugoročnu održivost kompanije.

Šta je neophodno uraditi?

  1. Objavljivanje svih ugovora, aneksa i izveštaja o državnim subvencijama za Air Serbia
  2. Objavljivanje detalja koncesionog ugovora za beogradski aerodrom.

Novac građana ne sme biti poslovna tajna!

Tradicija se ne čuva skrivanjem ugovora, sečenjem aviona i gašenjem lokalnih aerodroma. Kao studenti, stajemo u odbranu pravde, transparentnosti i našeg nasleđa.

Niš i Srbija zaslužuju bolje!

Studenti ne ćute!